Mnoge zemlje Europske unije osjetile su pad cijena nekretnina sredinom 2022., što je potaknulo rasprave o mogućoj krizi. Jedan od glavnih razloga bio je rast referentnih kamatnih stopa uzrokovan visokom inflacijom. Do kraja 2022., cijene nekretnina na razini cijele EU smanjile su se za 1,4%.
Za razliku od ostalih, Hrvatska je doživjela impresivan rast cijena nekretnina. U Q2 2023 u odnosu na Q2 2022:
Pad cijena zabilježen je u:
– Njemačka: -9,9%
– Danska: -7,6%
– Švedska: -6,8%
– Luksemburg: -6,4%
– Finska: -5,6%
Rast cijena zabilježen je u:
– Hrvatska: 13,7%
– Bugarska: 10,7%
– Litva: 9,4%
– Portugal: 8,7%
– Slovenija: 7,4%
– Poljska: 7%
Od 2015. godine, plaće u Hrvatskoj rasle su za 49,7%, dok su cijene nekretnina skočile za 79,6%, čineći ih sve manje pristupačnima.
Vrlo zanimljivo i neobično, unatoč rastu cijena, opaža se pad potražnje u smislu broja transakcija. Prema podacima Ministarstva graditeljstva i Ekonomskog instituta Zagreb, ukupno je ostvareno 116.734 kupoprodaje u 2022., što je pad od 12,9% u odnosu na 2021. Međutim, ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla je za 6,3%, dosegnuvši 8,5 milijardi eura ili 13% BDP-a Hrvatske.
S ulaskom Hrvatske u Schengen i Eurozonu, očekuje se dolazak kupaca iz EU s većom kupovnom moći koji će značajno utjecati na formiranje cijena. Osim toga, popularnost turističkog najma potaknut će veću potražnju za nekretninama, kako na obali tako i u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
